skip to main content

Monumentalna nadgrobna arhitektura i reljefna skulptura rimske Enone (Aenona)

Dubolnić Glavan, Martina

Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 2019-12, Vol.61 (61), p.5-46 [Periódico revisado por pares]

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Texto completo disponível

Citações Citado por
  • Título:
    Monumentalna nadgrobna arhitektura i reljefna skulptura rimske Enone (Aenona)
  • Autor: Dubolnić Glavan, Martina
  • Assuntos: Aenona ; burial grounds ; embedded reliefs ; grobni areali ; mausoleums ; mauzoleji ; portraits ; portreti ; rimske nekropole ; Roman necropoles ; ugradbeni reljefi
  • É parte de: Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 2019-12, Vol.61 (61), p.5-46
  • Notas: 230389
  • Descrição: Prihvaćanje rimskih kulturnih tekovina na prostoru Liburnije očituje se, među ostalim, i u funerarnoj praksi podizanja vrlo raskošnih i monumentalnih građevina kao vječnih počivališta pripadnika društvene elite i njihovih obitelji. Dokazi njihova postojanja rijetko su sačuvani, a zbog fragmentarnosti i anepigrafskog karaktera često su ostajali izvan fokusa znanstvenih istraživanja. U ovom se radu po prvi put integralno obrađuju temeljni ostatci, konstruktivni elementi i reljefi s portretima pokojnika nekoć uzidani u pročelja grobnih zdanja (tzv. ugradbeni reljefi), kao dokazi postojanja različitih tipova monumentalne nadgrobne arhitekture i skulpture na prostoru rimskog municipija Aenona (Nin). Posebno se analiziraju i interpretiraju ostatci mauzoleja istraženog davne 1972. g. u ruralnoj gradskoj okolici (položaj Kulina u Vrsima), koji su arheološkoj javnosti slabo poznati. U istom se kontekstu također obrađuju četiri ugradbena reljefa s prikazima pokojnika te skulpture sfingi. Posebna se pozornost posvećuje fragmentu trabeacije „hramske grobnice“ obitelji Lartius iz Nina, koji do sada nije bio prepoznat i valoriziran. Za studiju monumentalnih grobnih zdanja vrlo je važan i njihov funerarni kontekst. U radu je stavljen naglasak i na podatke o veličini grobnih areala te tipologiju prisutnih nadgrobnih spomenika, a posebice su sumirani rezultati recentnih istraživanja rastera gradskih nekropola. Analogije za rekonstrukciju izgleda pojedinih građevina, te njihovu funkciju i smještaj u okviru gradskih nekropola, mogu se naći u Saloni i Jaderu, a češće na gradskim nekropolama Rima. Kao okosnica istraživanja provedenih za potrebe ovoga rada poslužila je muzejska građa i dokumentacija pohranjena u Arheološkom muzeju Zadar i Muzeju ninskih starina u Ninu. Rezultati tipološko-komparativne metode primijenjene u analizi spomenika nadopunjeni su i podatcima prikupljenim istraživanjima arhivske građe. Studija rastera gradskih nekropola uključila je i metode arheologije krajolika, pa su u raspravi također implementirani i rezultati arheološkog terenskog pregleda i daljinskih istraživanja provedenih u ninskoj gradskoj okolici.
  • Editor: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
  • Idioma: Inglês;Croatian

Buscando em bases de dados remotas. Favor aguardar.